Sve veći broj kineskih tinejdžera okreće se zloupotrebi lijekova kako bi pobjegao od pritiska škole, porodice i sve zahtjevnijeg društva, upozorava BBC u opsežnoj priči o pojavi koju stručnjaci nazivaju „farmaceutskim uzletom“.
Četrnaestogodišnja učenica, koju BBC zbog zaštite identiteta naziva Xiaomei, prvi put je posegnula za velikom količinom lijeka protiv kašlja nakon što joj je stariji dječak rekao da će joj pomoći da se opusti. Ubrzo je osjetila blagu omamljenost, ali joj je upravo taj osjećaj postao privlačan.
Kako je pritisak zbog škole i ispita rastao, počela je uzimati različite lijekove koje su joj preporučivali korisnici internet grupa. Neki su namijenjeni liječenju epilepsije, drugi neuropatskih bolova ili drugih zdravstvenih problema. Nijedan od tih lijekova nije bio propisan njoj.
„Kada bih osjećala preveliki pritisak zbog učenja, kada bih loše uradila test ili se posvađala s roditeljima, uzimala bih te lijekove. Bježala sam od stvarnosti“, ispričala je Xiaomei za BBC.
Tokom dvije godine uzimala je velike količine različitih lijekova, a savjete o tome šta koristiti i kako doći do njih pronalazila je na društvenim mrežama i u zatvorenim internet grupama. BBC je razgovarao sa desetinama kineskih tinejdžera i pronašao slične obrasce ponašanja – lijekovi se koriste kako bi se izazvala omamljenost, halucinacije ili osjećaj emocionalne „isključenosti“.
U pojedinim grupama korisnici jedni drugima čak savjetuju kako da pronađu lijekove na internetu i kojim nazivima da ih traže kako bi izbjegli kontrole. U jednom slučaju tinejdžer je drugom ponudio da iskoristi stari recept svog oca kako bi nabavio novi lijek.
Problem je dodatno komplikovan činjenicom da se, čim vlasti ograniče dostupnost jednog lijeka, mladi često okreću drugom. Kineske vlasti su prije dvije godine pokrenule nacionalnu akciju protiv zloupotrebe lijeka protiv kašlja koji je Xiaomei prvobitno koristila i stavile ga pod strožu kontrolu. Od tada je za njegovu nabavku potreban ljekarski recept.
Međutim, korisnici internet grupa brzo su pronašli alternative. Vlasti su u aprilu ove godine pooštrile pravila za još jedan lijek koji su tinejdžeri počeli zloupotrebljavati, ali je BBC, kako navodi, i dalje pronašao ponude za njegovu prodaju putem internet grupa.
Prema radu objavljenom 2025. godine za Institut za prevenciju kriminala kineskog Ministarstva pravde, zloupotreba lijekova među mladima postaje sve izraženiji problem. Autori upozoravaju da se koriste i različiti nadimci za lijekove kako bi se zaobišla kontrola i otežalo otkrivanje njihove prodaje.
Zvanični podaci pokazuju da je broj novootkrivenih korisnika ilegalnih droga mlađih od 35 godina u Kini tokom 2025. smanjen za 41 odsto. Međutim, kineska Nacionalna komisija za kontrolu narkotika istovremeno upozorava da zloupotreba lijekova na recept postaje sve raširenija, posebno među maloljetnicima.
Jedan od glavnih razloga, prema stručnjacima, jeste ogroman pritisak kojem su mladi izloženi u obrazovnom sistemu.
Kineski učenici prolaze kroz izuzetno konkurentne prijemne i završne ispite, a u pojedinim školama postoje i takozvane elitne klase iz kojih učenici mogu biti izbačeni ukoliko im ocjene padnu. Za neke mlade ljude školski neuspjeh zato nije samo loša ocjena, već osjećaj da su izgubili priliku za budućnost.
Xiaomei je upravo takvu atmosferu opisala u svom razredu. Navodi da su učenici razgovarali o načinima zloupotrebe lijekova kako bi izbjegli osjećaj da su „potpuni gubitnici“.
Kineski sociolog i direktor Instituta „Maks Plank“ za socijalnu antropologiju Sjang Biao smatra da dodatni pritisak dolazi iz porodice. Nakon decenija politike jednog djeteta, koja je ukinuta 2016. godine, mnoge porodice imaju samo jedno dijete, pa se na njega prenose gotovo sva očekivanja roditelja.
„Ako moje dijete ima problem, to je kraj svijeta. Ako moje dijete ne postiže dobre rezultate u školi, to je kraj svijeta“, opisao je Biao atmosferu sa kojom se suočavaju mnoge porodice.
Prema njegovim riječima, kineski tinejdžeri odrastaju u veoma izolovanom okruženju. Mnogi provode devet ili deset sati dnevno u školi, dok imaju malo vremena i prostora za razvijanje društvenih odnosa i iskustava izvan obrazovnog sistema.
Stručnjaci upozoravaju da zloupotreba lijekova može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, uključujući zavisnost, poremećaje svijesti i povećan rizik od samopovređivanja.
U pojedinim internet grupama koje je istraživao BBC pojavili su se i razgovori o samopovređivanju, što dodatno zabrinjava stručnjake koji upozoravaju da problem zloupotrebe lijekova ne može biti posmatran samo kao pitanje kontrole prodaje.
Xiaomei je na kraju doživjela ozbiljno predoziranje. Nekoliko mjeseci prije važnog prijemnog ispita uzela je čak 50 tableta. U početku je pokušala da sakrije šta je uradila jer se plašila reakcije roditelja, ali joj je stanje postalo toliko loše da je morala da im kaže.
Roditelji su je odveli u bolnicu, a umjesto kazne i kritike pokušali su da razgovaraju s njom i razumiju šta joj se događa.
„Nisu me grdili niti kritikovali. Njihov pristup bio je blag“, ispričala je ona za BBC, navodeći da joj je podrška porodice pomogla da se oporavi i uspješno položi ispit kojeg se toliko plašila.
Stručnjaci smatraju da je upravo takav pristup jedan od ključnih elemenata u borbi protiv problema. Umjesto da se samo zatvaraju kanali za prodaju pojedinačnih lijekova, potrebno je razgovarati o razlozima zbog kojih mladi uopšte traže način da pobjegnu od stvarnosti.
Kineske vlasti su posljednjih godina počele širiti sistem psihološke podrške u školama. Prema podacima Državnog savjeta, savjetnika sada ima oko 92 odsto osnovnih i 95 odsto nižih srednjih škola, a cilj je da do 2030. godine bude izgrađen sveobuhvatan sistem psihološke pomoći i kriznih intervencija.
Ipak, problem ostaje nedostatak stručnjaka. Prema studiji objavljenoj u medicinskom časopisu „The Lancet“ 2020. godine, Kina je tada imala svega oko 500 kvalifikovanih dječjih psihijatara, pri čemu je veliki dio njih bio koncentrisan u najvećim gradovima.
Razmjere problema dodatno ilustruju podaci iz kineskog „Mental Health Blue Booka“. Studija iz 2023. godine procijenila je da gotovo 95 miliona ljudi u Kini pati od depresije, a više od 30 odsto njih su osobe mlađe od 18 godina.
Problem se, međutim, ne završava u školama. Nakon decenija brzog ekonomskog razvoja, mladi u Kini ulaze u svijet u kojem visoke ocjene i diploma više ne garantuju sigurnu budućnost. Slabiji ekonomski rast, teškoće na tržištu rada i visoka konkurencija dodatno pojačavaju nesigurnost među mladima i njihovim roditeljima.
Jedan od bivših korisnika lijekova, 22-godišnji Lu Jingčan, za BBC je opisao vlastito iskustvo sa zavisnošću. Tokom četiri godine više puta je doživio predoziranje.
„Lijekovi su me doveli na ivicu ludila. Rizikujete da potonete u ambis zavisnosti i uništite svoje zdravlje“, upozorio je.
Danas putem društvenih mreža pokušava da odgovori druge mlade ljude od sličnog puta.
Priča kineskih tinejdžera tako sve više otvara šire pitanje – da li je problem moguće riješiti samo strožom kontrolom lijekova ili je potrebno suočiti se sa pritiskom koji mlade tjera da ih uopšte traže kao izlaz. BBC zaključuje da bi dugoročno rješenje moglo biti u većoj dostupnosti psihološke pomoći, ali i u spremnosti roditelja i škola da mlade saslušaju prije nego što problem preraste u ozbiljnu zavisnost ili zdravstvenu krizu.
(BBC)
