Norveška je dobila novog kralja. Nakon smrti Haralda Petog, na prijesto je stupio njegov 53-godišnji sin Haakon, koji je preuzeo ime Haakon Osmi. Time je postao četvrti kralj moderne Norveške, čija je monarhija obnovljena nakon sticanja nezavisnosti od Švedske 1905. godine. Haakon je na prijesto stupio odmah nakon smrti svog oca, a u narednim danima slijede formalne procedure i zakletva pred norveškim parlamentom.
Novi kralj preuzima krunu u trenutku kada Norveška oplakuje Haralda Petog, monarha koji je zemljom vladao više od tri decenije i uživao veliko povjerenje građana. Harald je preminuo u 89. godini, a njegova smrt izazvala je talas emocija širom zemlje. Hiljade ljudi okupile su se ispred Kraljevske palate u Oslu kako bi odale počast preminulom kralju.
Haakon je rođen 1973. godine i odrastao je kao budući nasljednik, ali je prema sopstvenom priznanju u mladosti teško prihvatao činjenicu da će jednog dana postati kralj. Školovao se u norveškim državnim školama, služio je u mornarici, a zatim studirao političke nauke na Univerzitetu Kalifornije u Berkliju i razvojne studije na Londonskoj školi ekonomije.
Za prijestolonasljednika je proglašen 1991. godine, nakon smrti svog djeda, kralja Olava Petog. Tokom posljednjih godina sve češće je preuzimao obaveze svog oca, naročito kada je Harald zbog zdravstvenih problema bio spriječen da obavlja dužnosti. Upravo zbog toga u Norveškoj se smatra da novi kralj ima dovoljno iskustva da bez velikih potresa nastavi rad svog prethodnika.
Haakonov privatni život godinama je privlačio pažnju javnosti. Godine 2001. oženio se Mette-Marit, samohranom majkom koju je upoznao nekoliko godina ranije. Njihova veza u početku je izazvala brojne kontroverze, ali je Mette-Marit vremenom postala jedna od prepoznatljivih figura norveške kraljevske porodice.
Danas, međutim, novi kralj preuzima prijesto u znatno složenijem trenutku za svoju porodicu. Njegova supruga posljednjih godina suočava se sa ozbiljnim zdravstvenim problemima, dok je njen sin iz ranije veze, Marius Borg Hoiby, ove godine osuđen za silovanje i nasilje u porodici. Dodatnu pažnju javnosti izazvala je i Mette-Maritina ranija povezanost sa pokojnim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom. Ona je zbog tih kontakata javno izrazila žaljenje.
Uprkos kontroverzama, norveška monarhija i dalje uživa značajnu podršku građana. Haakonov prvi veliki zadatak biće upravo očuvanje povjerenja koje je njegov otac gradio decenijama. Analitičari ocjenjuju da bi njegov mirniji i rezervisaniji karakter mogao značiti drugačiji stil vladanja, ali da je kao prijestolonasljednik već pokazao spremnost da preuzme odgovornost.
Njegova supruga sada nosi titulu kraljice, dok je njihova 22-godišnja kćerka Ingrid Aleksandra postala prijestolonasljednica i prva u redu za norvešku krunu. Zahvaljujući promjeni ustava iz 1990. godine, ona bi jednog dana mogla postati prva žena na čelu norveške države još od 15. vijeka.
Haakon Osmi sada treba da izgradi sopstveno nasljeđe, ali i da nastavi ono što je njegov otac ostavio iza sebe. Harald Peti bio je poznat po neposrednosti, humoru i bliskosti sa građanima, a upravo će sposobnost novog kralja da zadrži tu vezu sa narodom biti jedan od ključnih testova njegovog mandata.
(BBC)
