Rusija nastavlja da regrutuje strane državljane za rat u Ukrajini, koristeći mrežu posrednika koja djeluje širom svijeta. Dok jedni svjesno pristaju da se bore zbog obećanih visokih primanja i mogućnosti dobijanja ruskog državljanstva, drugi tvrde da su prevareni obećanjima o civilnim poslovima i tek po dolasku u Rusiju saznali da će biti poslati na front.
Prema podacima ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR), koje navodi Deutsche Welle (DW), Rusija je od početka rata regrutovala više od 27.000 stranih državljana, ne računajući vojnike iz Sjeverne Koreje. Istraživanje Međunarodne federacije za ljudska prava (FIDH), organizacije Truth Hounds i Kazahstanskog međunarodnog biroa za ljudska prava i vladavinu prava (KIBHR) ukazuje da je Rusija uspostavila globalnu mrežu za novačenje ljudi iz ekonomski ugroženih država.
Jedna od tih priča dolazi iz Kenije. Sedamdesetdvogodišnji Charles Mutoka izgubio je sina Oscara Khagola Mutoku, bivšeg vojnika, koji je tokom ljeta 2025. godine otputovao u Rusiju, rekavši porodici da odlazi na posao. Nekoliko dana nakon dolaska poslao je fotografiju u ruskoj vojnoj uniformi, a zatim je komunikacija potpuno prekinuta. Porodica je kasnije obaviještena da je poginuo, ali njegovo tijelo nikada nije vraćeno u Keniju.
„Najgore je što ne znam da li je uopšte sahranjen i gdje se nalazi njegov grob“, izjavio je njegov otac za DW.
Sličnu sudbinu imao je i Kubanac Yoan Viondi Mendoza. Privučen obećanom platom od 2.000 američkih dolara mjesečno, višestruko većom od prosječne zarade na Kubi, odlučio je da ode u Rusiju kako bi pomogao porodici i bolesnom bratu koji se liječi u Sjedinjenim Američkim Državama.
Njegov brat Michael Duro ispričao je da mu je Yoan rekao kako ide na „projekat“ u Rusiju, ali je ubrzo završio na ratištu u Ukrajini. Nakon što je pokušao da pobjegne sa fronta, porodica više nije imala nikakav kontakt s njim. Njegovo ime kasnije se pojavilo na spisku poginulih stranih boraca koji su objavile ukrajinske vlasti.
Iako pojedini dobrovoljno pristaju da učestvuju u ratu, brojni strani državljani tvrde da su prevareni. Posrednici im, kako navodi DW, obećavaju zaposlenje u građevinarstvu, logistici, poljoprivredi ili zaštitarskim poslovima, a po dolasku u Rusiju prisiljavaju ih da potpišu ugovore na ruskom jeziku i šalju ih na front.
Takvu sudbinu doživio je Arman Mondol iz Bangladeša. Njegova porodica prodala je dio zemlje i zadužila se kako bi platila posredniku koji mu je obećao posao skladištara u Rusiji. Po dolasku, tvrdi, bio je primoran da potpiše dokumenta koja nije razumio i ubrzo je završio u ruskoj vojsci.
Mondol je uspio da preživi nakon što je vozilo u kojem se nalazio naišlo na minu. Od više vojnika preživjela su samo dvojica. Nakon liječenja u vojnoj bolnici pobjegao je i uz pomoć ambasade Bangladeša vratio se kući.
„Koristili su nas kao živi štit. Uvijek su nas slali prve u napad, dok su ruski vojnici ostajali iza nas“, ispričao je Mondol.
I danas u nozi nosi gelere, otežano hoda i, kako kaže, još ga progone slike poginulih saboraca, eksplozija mina i napada dronovima.
Autor istraživanja Ilja Nuzov smatra da se mnogi slučajevi mogu posmatrati i kao trgovina ljudima, jer uključuju obmanu, prisilu i iskorištavanje osoba koje su dovedene u Rusiju pod lažnim izgovorima. Takva praksa, prema njegovim riječima, može predstavljati kršenje Konvencije Ujedinjenih nacija protiv prekograničnog organizovanog kriminala i Palermskog protokola o suzbijanju trgovine ljudima.
Istovremeno, Nuzov pojašnjava da se mnogi strani borci formalno ne mogu smatrati plaćenicima prema međunarodnom pravu, jer prije stupanja u vojnu službu prihvataju rusko državljanstvo, čime se i statistički vode kao ruski vojnici.
Rusija odbacuje optužbe o prisilnom novačenju stranaca. Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ranije je izjavio da svi strani državljani učestvuju u, kako Moskva naziva, „specijalnoj vojnoj operaciji“ isključivo dobrovoljno i u skladu sa ruskim zakonodavstvom.
DW navodi da je od ruskog Ministarstva spoljnih poslova zatražio komentar o navodima iz istraživanja, ali odgovor nije stigao.
Posljednjih mjeseci porodice poginulih i nestalih stranih boraca organizuju proteste u više država, od Nepala do Perua, tražeći informacije o svojim najbližima. Pitanje regrutovanja stranaca otvoreno je i na sastancima pojedinih svjetskih lidera sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Prema dostupnim informacijama, Rusija je od februara 2026. godine ograničila regrutaciju državljana iz pojedinih „prijateljskih“ zemalja, ali spisak tih država nije objavljen. Istraživači smatraju da je riječ o privremenim mjerama, jer se novačenje jednostavno preusmjerava na druga područja.
Ukrajinski Koordinacioni štab za pitanja ratnih zarobljenika procjenjuje da bi Rusija tokom 2026. godine mogla regrutovati još oko 18.500 stranih državljana za rat u Ukrajini.
Prema riječima istraživača Ilje Nuzova, broj stranaca koji odlaze da ratuju na ruskoj strani i dalje raste, uprkos sve većem broju poginulih i upozorenjima porodica i organizacija za zaštitu ljudskih prava.
Izvor: Deutsche Welle (DW)
