Njemačka priprema značajnu reformu sistema socijalnog osiguranja koja bi mogla da promijeni način na koji funkcionišu tzv. mini-poslovi i midi-poslovi, oblici fleksibilnog zapošljavanja koji su godinama važan dio njemačkog tržišta rada.
Prema prijedlozima koje razmatra vladajuća koalicija, poslodavci bi u budućnosti mogli da snose znatno veće troškove doprinosa, što bi posebno pogodilo uslužni sektor, male kompanije i poslove sa niskim platama.
Šta su mini-poslovi?
Mini-poslovi (njem. Minijobs) predstavljaju oblik marginalnog zaposlenja u kojem radnici mjesečno zarađuju do oko 603 eura. Ovaj model je decenijama popularan u Njemačkoj jer omogućava fleksibilno zapošljavanje uz minimalne administrativne obaveze.
Posebnost ovog sistema jeste da zaposleni na mini-poslovima ne plaćaju doprinose za socijalno osiguranje, već cjelokupan teret pada na poslodavca.
Trenutno, ukupni nameti na mini-poslove iznose nešto više od 31 odsto bruto zarade, što uključuje doprinose za zdravstveno i penzijsko osiguranje.
Planirano povećanje troškova rada
Prema novim planovima, doprinosi za mini-poslove mogli bi porasti na više od 39 odsto. To bi značilo značajno povećanje troškova za poslodavce, posebno u sektorima gdje se veliki broj radnika zapošljava upravo kroz ovaj oblik angažmana.
Ključna promjena odnosi se na uvođenje punih stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje, koje trenutno iznose oko 17,5 odsto, kao i uvođenje doprinosa za dugotrajnu njegu od 3,6 odsto, koji do sada nije bio obavezan u ovom obliku rada.
Prema procjenama iz nacrta zakona koji priprema ministarka zdravlja Nina Warken, ove izmjene bi mogle donijeti više od tri milijarde eura dodatnih prihoda godišnje za fondove socijalnog osiguranja.
Pritisak na poslodavce i tržište rada
Poslodavci upozoravaju da bi povećanje troškova moglo dovesti do postepenog ukidanja mini-poslova u njihovom sadašnjem obliku. Posebno je pogođen uslužni sektor, gdje se ovaj model najviše koristi – u maloprodaji, ugostiteljstvu i logistici.
Ekonomske asocijacije upozoravaju da bi veći nameti mogli dovesti do smanjenja broja radnih mjesta, povećanja cijena usluga i prelaska dijela poslovanja u sivu zonu.
Procjenjuje se da u Njemačkoj trenutno radi oko šest miliona ljudi na mini-poslovima, što pokazuje koliki bi uticaj reforma mogla imati na ukupno tržište rada.
Širenje reforme na midi-poslove
Reforma ne obuhvata samo mini-poslove, već i tzv. midi-poslove – radne odnose sa mjesečnim primanjima do oko 2.000 eura.
Iako se midi-poslovi već tretiraju kao standardni radni odnos u pogledu socijalnih doprinosa, postoje posebna pravila koja ublažavaju opterećenje poslodavaca. Novi planovi predviđaju povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje i u ovom segmentu, čime bi se dodatno povećali troškovi zapošljavanja.
Razlozi za reformu
Njemačka vlada navodi da je cilj reforme stabilizacija sistema zdravstvenog i sistema dugotrajne njege, koji se suočavaju s rastućim finansijskim deficitima.
Povećanje doprinosa na fleksibilne oblike rada smatra se jednim od načina da se obezbijede dodatni prihodi bez opšteg povećanja stopa doprinosa za sve zaposlene.
Međutim, kritičari upozoravaju da bi takav pristup mogao imati negativne posljedice po tržište rada, posebno za radnike sa nižim kvalifikacijama i one koji ovise o fleksibilnim oblicima zaposlenja.
Političke podjele oko reforme
Unutar vladajuće koalicije CDU/CSU postoje različita mišljenja o budućnosti mini-poslova. Dio političara iz socijalnog krila otvoreno zagovara njihovo postepeno ukidanje, tvrdeći da ovaj oblik rada dugoročno stvara nesigurnost i nejednakosti.
S druge strane, ekonomsko krilo upozorava da bi naglo ukidanje mini-poslova moglo ugroziti fleksibilnost tržišta rada i povećati troškove poslovanja u ključnim sektorima.
Moguće posljedice
Ako se reforme usvoje u predloženom obliku, Njemačka bi mogla ući u fazu restrukturiranja tržišta rada, gdje bi fleksibilni oblici zaposlenja bili znatno ograničeni.
To bi moglo dovesti do:
- smanjenja broja mini-poslova,
- rasta cijena usluga,
- većeg pritiska na poslodavce,
- i potencijalno većeg zapošljavanja na klasičnim ugovorima.
Planirane promjene u Njemačkoj predstavljaju jedan od najznačajnijih zahvata u sistem socijalnog osiguranja u posljednjih nekoliko godina. Dok vlada tvrdi da je cilj stabilizacija finansija fondova, poslodavci upozoravaju na moguće negativne posljedice po tržište rada. Ishod reforme mogao bi imati dugoročne efekte ne samo na njemačku ekonomiju, već i na modele fleksibilnog zapošljavanja u cijeloj Evropskoj uniji.
Izvor:reuters.com, b92.net, dw.com
