Švedski parlament usvojio je paket novih imigracionih zakona koji značajno pooštravaju uslove boravka stranih državljana, uključujući i spornu mjeru koja uvodi obavezu prijavljivanja osoba bez regulisanog boravišnog statusa u javnom sektoru.
Mjere, koje su u javnosti već nazvane „zakonom o cinkarenju“, izazvale su oštre reakcije opozicije, sindikata i međunarodnih organizacija za ljudska prava.
„Dobro ponašanje“ kao uslov za ostanak
Jedna od ključnih odredbi novog zakona omogućava vlastima da ukinu boravišne dozvole na osnovu nejasno definisanog kriterijuma „lošeg ponašanja“.
Iako zakon ne precizira tačne definicije, vlada je navela primjere poput neplaćenih dugova, poreskih prekršaja, kriminalnih aktivnosti i povezanosti s ekstremističkim grupama.
Prema novim pravilima, odluke o ukidanju boravišnih dozvola donosi Švedska agencija za migracije, a na svaku odluku biće omogućena žalba.
Obaveza prijavljivanja u javnom sektoru
Najkontroverzniji dio zakona odnosi se na obavezu zaposlenih u dijelu javnog sektora da prijave osobe za koje sumnjaju da nemaju regulisan boravak.
Nakon političkih pregovora, izuzeti su nastavnici, ljekari i socijalni radnici, ali obaveza ostaje za zaposlene u poreskim upravama, službama zapošljavanja i socijalnog osiguranja.
Oni će morati da obavijeste policiju u slučaju sumnje, što je izazvalo zabrinutost da će se javne službe pretvoriti u produženu ruku imigracionih organa.
Oštre reakcije i optužbe za kršenje prava
Organizacije za ljudska prava upozoravaju da bi zakon mogao dovesti do diskriminacije i narušavanja osnovnih prava migranata.
Amnesty International je ranije upozorio da bi nejasni kriterijumi mogli dovesti do ukidanja dozvola za ponašanja koja nisu nezakonita za švedske državljane.
Organizacija Civil Rights Defenders iz Stokholma ocijenila je da zakon „podriva vladavinu prava i stvara pravnu nesigurnost“.
Slične kritike stigle su i od Evropske federacije sindikata javnih službi, koja je poručila da bi zakon mogao stvoriti atmosferu „sumnje i straha“ među zaposlenima i migrantima.
Politički kontekst i pritisak desnice
Zakon dolazi uoči parlamentarnih izbora u septembru, u trenutku kada vlada desnog centra zavisi od podrške Švedskih demokrata, stranke koja zagovara strožu migracionu politiku.
Analitičari upozoravaju da je usvajanje zakona dio šireg evropskog trenda pooštravanja migracionih politika, posebno nakon porasta političkog uticaja desnih i krajnje desnih stranaka.
Poređenja sa drugim zemljama
Slične mjere djelimično postoje i u drugim evropskim državama:
- U Ujedinjenom Kraljevstvu, politika „neprijateljskog okruženja“ iz perioda Hostile Environment Policy UK izazvala je brojne kontroverze zbog pogrešnog targetiranja legalnih stanovnika.
- U Njemačkoj i Finskoj postoje ograničene obaveze prijavljivanja u određenim institucijama, ali ne u ovako širokom obliku.
Prema podacima organizacija za migracije, slični zakoni rijetko se primjenjuju u ovako obimnoj formi u Evropskoj uniji.
Šta kažu vlada i kritičari?
Švedska vlada tvrdi da su mjere potrebne za efikasnije sprovođenje migracione politike i vraćanje osoba bez zakonskog statusa.
Međutim, kritičari upozoravaju da bi zakon mogao imati dugoročne društvene posljedice, uključujući smanjen pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama iz straha od prijavljivanja.
Kako je poručeno iz jedne međunarodne mreže za prava migranata, „ljudi će izbjegavati institucije, što može pogoršati njihovu marginalizaciju“.
Zaključak
Iako Švedska brani zakon kao dio reforme migracionog sistema, kritičari ga vide kao opasan presedan koji bi mogao promijeniti odnos javnog sektora i migranata.
Uoči izbora, pitanje migracione politike ponovo je postalo jedno od ključnih političkih pitanja u zemlji, ali i šire u Evropi.
Izvori: nezavisne.com, Reuters
