Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da je kompanija Apple pristala na saradnju sa kompanijom Intel u oblasti dizajna i proizvodnje čipova na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država. Ova odluka, prema navodima američkih medija, predstavlja značajan korak u nastojanjima Vašingtona da ojača domaću industriju poluprovodnika i smanji zavisnost od azijskih proizvođača.
Objava je, kako prenosi Reuters, došla putem Trampove društvene mreže Truth Social, gdje je naveo da će dvije kompanije zajednički raditi na razvoju i proizvodnji čipova u SAD. Detalji sporazuma za sada nisu javno objavljeni.
Strateški zaokret u industriji poluprovodnika
Industrija čipova danas predstavlja jedan od ključnih stubova globalne ekonomije, jer poluprovodnici pokreću gotovo sve moderne tehnologije – od pametnih telefona i računara, do automobila, vojnih sistema i vještačke inteligencije.
Sjedinjene Američke Države već godinama pokušavaju da povrate dio proizvodnje koja je u velikoj mjeri premještena u Aziju, posebno u Tajvan i Južnu Koreju. U tom kontekstu, potencijalni savez Apple–Intel uklapa se u širu strategiju industrijske politike koja ima za cilj jačanje tehnološke samostalnosti.
Šta znači saradnja Applea i Intela?
Prema dostupnim informacijama, saradnja bi mogla uključivati zajednički razvoj i proizvodnju naprednih čipova, pri čemu bi Intel imao ulogu ugovornog proizvođača za dio Appleovih komponenti.
Intel već godinama pokušava da ojača svoju poziciju u globalnoj industriji poluprovodnika, nakon što je izgubio tehnološku prednost u odnosu na kompanije poput TSMC, koja dominira tržištem napredne proizvodnje čipova.
U tom smislu, saradnja sa Appleom predstavljala bi značajan signal povjerenja u Intelove nove proizvodne kapacitete i tehnologije.
Tehnološka i tržišna pozadina
Intel je nedavno saopštio da je njegova nova proizvodna tehnologija 18A ušla u ranu fazu proizvodnje, što kompanija vidi kao ključni korak ka ponovnom dostizanju konkurencije u vrhunskom segmentu poluprovodnika.
Apple, s druge strane, već godinama razvija vlastite čipove za svoje uređaje, uključujući seriju Apple Silicon, koja je značajno unaprijedila performanse Mac računara i drugih uređaja.
Potencijalna saradnja sa Intelom ne bi nužno značila napuštanje postojećih partnera, već bi mogla predstavljati diverzifikaciju lanca snabdijevanja i dodatno jačanje proizvodne sigurnosti.
Reakcije tržišta
Nakon objave vijesti, akcije Intela su zabilježile rast od oko 6,5 odsto u predberzanskom trgovanju. Investitori su ovu vijest protumačili kao potencijalno jačanje Intelove pozicije na tržištu ugovorne proizvodnje čipova.
Tržište poluprovodnika inače je izuzetno osjetljivo na političke odluke i geopolitičke tenzije, jer su lanci snabdijevanja globalno isprepleteni i zavise od nekoliko ključnih proizvođača.
Geopolitički kontekst: borba za čipove
Sjedinjene Američke Države posljednjih godina intenziviraju politiku smanjenja zavisnosti od stranih proizvođača čipova, posebno u kontekstu rastućih tenzija sa Kinom.
Kontrola nad proizvodnjom poluprovodnika smatra se pitanjem nacionalne bezbjednosti, jer napredni čipovi imaju ključnu ulogu u vojnoj tehnologiji, vještačkoj inteligenciji i kritičnoj infrastrukturi.
Zbog toga Washington ulaže milijarde dolara u domaću proizvodnju kroz različite programe industrijskih podsticaja.
Moguće posljedice dogovora
Ako se najavljena saradnja Applea i Intela realizuje u punom obimu, mogla bi imati višestruke posljedice:
- jačanje američke proizvodnje poluprovodnika
- smanjenje zavisnosti od azijskih fabrika
- jačanje konkurencije TSMC-u
- promjene u globalnim lancima snabdijevanja
- dugoročno preusmjeravanje tehnološke proizvodnje u SAD
Međutim, stručnjaci upozoravaju da je proizvodnja najnaprednijih čipova izuzetno kompleksna i skupa, te da će za potpuni uspjeh ove strategije biti potrebne godine ulaganja i tehnološkog razvoja.
Najavljena saradnja između Applea i Intela, ako se potvrdi u punom obimu, mogla bi označiti jedan od najvažnijih zaokreta u industriji poluprovodnika u posljednjoj deceniji. U kombinaciji sa američkom industrijskom politikom, ovaj potez dodatno učvršćuje trend vraćanja strateške proizvodnje na američko tlo. Ipak, ostaje da se vidi hoće li ovaj dogovor zaista promijeniti globalnu ravnotežu u industriji čipova ili će ostati dio šire političko-ekonomske strategije bez dramatičnih operativnih promjena.
Izvori: bloomberg.com, b92.net
