Njemačka automobilska industrija nastavlja da prolazi kroz težak period, a broj zaposlenih u ovom sektoru pao je na najniži nivo u posljednje dvije decenije. Prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku Destatis, na kraju prvog polugodišta 2026. godine u automobilskoj industriji bilo je zaposleno oko 691.500 ljudi, što je za 42.300 manje nego u istom periodu prošle godine.
To predstavlja pad zaposlenosti od 5,8 odsto, a ukupan broj zaposlenih sada je najniži od 2005. godine.
Najizraženiji gubici zabilježeni su kod proizvođača dijelova i opreme za automobile. U tom segmentu broj zaposlenih smanjen je za 7,6 odsto, odnosno na oko 219.500 radnika.
Kod proizvođača automobila i motora zaposlenost je pala za 6,1 odsto, na približno 429.200 zaposlenih. Istovremeno, jedini segment koji je zabilježio značajniji rast bili su proizvođači karoserija, nadogradnji i prikolica, gdje je broj zaposlenih povećan za oko 10 odsto, na 42.800.
Problemi, međutim, nisu ograničeni samo na automobilsku industriju. Njemačka prerađivačka industrija ukupno je u posljednjih godinu dana izgubila oko 144.100 radnih mjesta. Broj zaposlenih smanjen je za 2,7 odsto, na približno 5,29 miliona.
Pad zaposlenosti zabilježen je u gotovo svim velikim industrijskim granama. U hemijskoj industriji broj zaposlenih smanjen je za 3,6 odsto, dok je proizvodnja metalnih proizvoda zabilježila pad od 3,8 odsto. U mašinogradnji je broj zaposlenih smanjen za 2,7 odsto.
Sličan trend zabilježen je i u proizvodnji i preradi metala, gdje je zaposlenost pala za 3,7 odsto, dok je u proizvodnji električne opreme smanjena za 3,4 odsto. Industrija plastike izgubila je 2,2 odsto zaposlenih, a prehrambena industrija 1,3 odsto.
Pad broja zaposlenih u automobilskoj industriji posljedica je kombinacije više faktora, uključujući usporavanje proizvodnje, snažnu međunarodnu konkurenciju, posebno kineskih proizvođača, promjenu strukture tržišta i ubrzanu tranziciju prema električnim vozilima.
Njemački proizvođači automobila posljednjih godina pokušavaju da smanje troškove i prilagode proizvodne kapacitete novim tržišnim uslovima. Veliki proizvođači poput Volkswagena, Mercedesa i BMW-a suočavaju se sa slabijom potražnjom na pojedinim tržištima i pritiskom da ubrzaju razvoj električnih vozila, dok istovremeno kineske kompanije sve snažnije konkurišu evropskim proizvođačima.
Poseban problem predstavlja činjenica da automobilska industrija ima veliki značaj za njemačku ekonomiju. Osim direktno zaposlenih u fabrikama, na hiljade kompanija iz sektora proizvodnje dijelova, logistike, razvoja tehnologije i drugih usluga zavisi od poslovanja velikih proizvođača.
Podaci Destatisa zato predstavljaju dodatni signal da se njemačka industrija nalazi u periodu duboke transformacije. Pad zaposlenosti ne znači nužno samo smanjenje proizvodnje, već i promjenu načina na koji se automobili proizvode, uz sve veću automatizaciju i potrebu za novim vrstama stručnosti.
Ipak, gubitak više od 42.000 radnih mjesta za samo godinu dana pokazuje razmjere pritiska sa kojima se trenutno suočava jedan od najvažnijih stubova njemačke privrede.
(B92)
