Dok se Kuba suočava sa dugotrajnim nestancima električne energije, ekonomskom krizom i nestašicama, hiljade pristalica vlasti okupile su se kako bi obilježile jedan od najvažnijih datuma kubanske revolucije – godišnjicu napada na kasarnu Moncada 1953. godine, događaja koji se smatra početkom uspona Fidela Kastra na vlast.
Prema pisanju britanskog lista The Guardian, oko 5.000 ljudi okupilo se prije zore u gradu Pinar del Rio na centralnoj ceremoniji, noseći majice sa likovima Fidela i Raula Kastra i kubanske zastave. Okupljeni su uzvikivali parole protiv američkog embarga, dok su lideri poručivali da će zemlja ostati vjerna revolucionarnim idealima.
Obilježavanje je održano u trenutku kada Kuba prolazi kroz jednu od najtežih ekonomskih kriza posljednjih decenija. Zemlja se mjesecima suočava sa nestašicom goriva, čestim nestancima struje i problemima u snabdijevanju. Nacionalna elektroenergetska mreža doživjela je više velikih kvarova, a mnogi građani sve češće izražavaju nezadovoljstvo stanjem u državi.
Iako dio stanovništva krivi vlasti za ekonomski pad, na ceremoniji u Pinar del Riju bilo je mnogo onih koji i dalje podržavaju komunistički sistem. Neki od učesnika naveli su da revoluciju vide kao temelj obrazovanja, zdravstvenog sistema i društvene jednakosti.
Britanski list navodi da kubansko rukovodstvo posljednjih mjeseci dodatno naglašava potrebu za odbranom zemlje zbog pogoršanih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama. Vlasti ističu koncept „rata cijelog naroda“, prema kojem bi u slučaju napada stanovništvo učestvovalo u odbrani zemlje, iako stručnjaci upozoravaju da je vojna infrastruktura zastarjela.
Posebnu pažnju privuklo je odsustvo bivšeg predsjednika Raula Kastra, koji prvi put nakon tri decenije nije prisustvovao ceremoniji povodom 26. jula. Predsjednik Migel Dijaz-Kanel poručio je okupljenima da Kuba, uprkos teškoćama, nastavlja da čuva vrijednosti revolucije.
Prema pisanju The Guardiana, među Kubancima i dalje postoje različiti pogledi na nasljeđe revolucije – jedni je smatraju izvorom društvenih dostignuća, dok drugi ukazuju na politička ograničenja, ekonomske probleme i sve teži životni standard.
Izvor: The Guardian
