Indija se suočava sa ozbiljnim poljoprivrednim izazovima nakon što je zabilježen najsuvlji jun u posljednjih 12 godina, a ujedno i peti najsuvlji od početka sistematskih mjerenja 1901. godine. Slab početak sezone monsuna već sada ima vidljive posljedice na sjetvu ljetnih kultura, dok meteorolozi upozoravaju da bi i jul mogao donijeti ispodprosječne padavine.
U zemlji u kojoj je monsun ključni klimatski i ekonomski faktor, ovakvi poremećaji imaju dalekosežne posledice na sigurnost hrane, prihode miliona farmera i ukupnu ekonomsku stabilnost.
Monsun kao kičma indijske poljoprivrede
Indijski jugozapadni monsun, koji obično počinje u Kerali oko 1. juna i postepeno se širi prema sjeveru, obezbjeđuje oko 70% godišnjih padavina u zemlji. Time direktno određuje ritam poljoprivredne proizvodnje.
Oko polovine obradivog zemljišta u Indiji nema razvijene sisteme navodnjavanja, što znači da su milioni farmera gotovo potpuno zavisni od kiše. Svako kašnjenje ili slab intenzitet padavina odmah se odražava na:
- vrijeme sjetve
- veličinu zasijanih površina
- prinose usjeva
- cijene hrane na tržištu
Ove godine, monsun je stigao sa kašnjenjem od nekoliko dana, ali je problem postao ozbiljniji zbog sporog napredovanja kišnog sistema kroz zapadne dijelove zemlje.
Dramatičan pad sjetve: minus 23%
Podaci indijskog Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je do kraja juna zasijano 18,27 miliona hektara, u poređenju sa 23,65 miliona hektara u istom periodu prošle godine.
To predstavlja pad od oko 23%, što je jedan od najznačajnijih sezonskih padova u posljednjim godinama.
Posebno zabrinjava podatak o riži, jednoj od ključnih prehrambenih kultura Indije. Sjetva riže pala je za oko 25%, što može imati domino efekat na cijeli prehrambeni lanac.
Glavne ljetne kulture u Indiji uključuju:
- rižu
- mahunarke
- žitarice nižeg kvaliteta (coarse cereals)
- uljarice
- pamuk
- šećernu trsku
- jutu
Sve one zavise od pravovremenih i stabilnih monsunskih padavina.
Meteorološka upozorenja: juli kao ključni mjesec
Indijski meteorološki zavod (IMD) upozorio je da bi jul mogao donijeti ispodprosječne padavine, što dodatno pojačava zabrinutost.
Jul je inače najkišniji mjesec monsuna i čini oko jedne trećine ukupnih padavina tokom sezone. Upravo tada se odvija najveći dio sjetve, što znači da će eventualni manjak kiše imati nesrazmjerno velike posljedice.
IMD je naveo da je ovogodišnji juni bio:
- 39,8% ispod očekivanog nivoa padavina
- peti najsuvlji jun od 1901. godine
- najlošiji u posljednjih 12 godina
El Niño i klimatski rizici
Vlada Indije već priprema scenarije za eventualni nastavak slabih padavina, uključujući i mogućnost El Niño fenomena, koji je povezan s zagrijavanjem površine Tihog okeana i često dovodi do slabijih monsuna u Južnoj Aziji.
Planovi uključuju:
- sjetvu kratkosezonskih kultura
- prelazak na vrste koje troše manje vode
- povećanje mjera očuvanja vode
- identifikaciju 315 ugroženih okruga
Ministar poljoprivrede Shivraj Singh Chouhan poručio je da država “ne čeka krizu”, već djeluje preventivno, pokušavajući smanjiti potencijalne gubitke.
Paradoks sigurnosti hrane: velike rezerve, ali nesigurna budućnost
Iako trenutni uslovi izazivaju zabrinutost, Indija ulazi u sezonu sa relativno jakim zalihama hrane. Državne rezerve riže iznose gotovo 40 miliona tona, što je višestruko iznad minimalnih sigurnosnih nivoa.
To daje kratkoročnu stabilnost, ali ne rješava problem dugoročne proizvodnje ukoliko se slab monsun nastavi.
Stručnjaci upozoravaju da bi slabija proizvodnja uljarica mogla povećati zavisnost od uvoza biljnih ulja, što bi dodatno opteretilo trgovinski bilans zemlje.
Klimatska nesigurnost i strukturalni problem
Ovaj događaj ponovo otvara pitanje duboke zavisnosti indijske poljoprivrede od klimatskih uslova. Uprkos napretku u navodnjavanju i tehnologiji, veliki dio ruralne ekonomije i dalje funkcioniše u ritmu monsuna.
Klimatske promjene dodatno komplikuju situaciju, povećavajući nepredvidivost padavina i ekstremne vremenske obrasce.
Slab početak monsunske sezone u Indiji nije samo meteorološki problem, već i ekonomski i socijalni izazov. On direktno utiče na egzistenciju miliona ljudi, stabilnost cijena hrane i širu makroekonomsku sliku zemlje. Iako postoje rezerve i planovi za vanredne situacije, ključna neizvjesnost ostaje ista: hoće li se monsun oporaviti na vrijeme ili će 2026. godina postati još jedna u nizu klimatski stresnih godina za indijsku poljoprivredu.
(BBC)
