Novi izvještaj Istražne komisije Ujedinjenih nacija ponovo je doveo rat u Gazi u središte međunarodne pravne i političke debate, ovoga puta uz najteže moguće optužbe: genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Prema nalazima komisije, izraelske vlasti i bezbjednosne snage sistematski su ciljale palestinsku djecu, što, kako se navodi, predstavlja dio šire strategije uništavanja budućnosti palestinskog naroda u Gazi.
Komisija tvrdi da postoje „razumni osnovi” za zaključak da su djeca u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali bila izložena direktnim i sistematskim napadima, uključujući ubijanja, teške povrede, psihološko nasilje, kao i uskraćivanje pristupa osnovnoj zdravstvenoj zaštiti i hrani. Posebno se ističe tvrdnja da su izraelske operacije nastavile da pogađaju civile i nakon perioda primirja, čime se, prema izvještaju, dodatno pogoršava humanitarna katastrofa.
Izrael je ove optužbe kategorički odbacio, nazivajući izvještaj „klevetničkom farsom” i politički motivisanim dokumentom koji zanemaruje kontekst sukoba, uključujući napad Hamasa 7. oktobra 2023. godine, u kojem je, prema izraelskim podacima, ubijeno oko 1.200 ljudi i uzeto 251 talac.
Od tada, prema podacima zdravstvenih vlasti u Gazi, koje Ujedinjene nacije smatraju uglavnom pouzdanim, u izraelskim napadima poginulo je više od 73.000 ljudi, među kojima je više od 21.000 djece. Ove brojke, bez obzira na političke interpretacije, dodatno komplikuju međunarodnu percepciju sukoba i pojačavaju pritisak na sve strane.
Komisija UN, koja djeluje pod okriljem Savjeta za ljudska prava, naglašava da njeni nalazi ne predstavljaju zvaničan stav Ujedinjenih nacija, ali njihovi izvještaji često imaju značajan politički i pravni uticaj. U prethodnim dokumentima ista komisija već je zaključila da postoje osnovi za sumnju na genocidne radnje, dok je istovremeno dokumentovala ratne zločine i palestinskih i izraelskih oružanih grupa.
U ovom najnovijem izvještaju, fokus je posebno stavljen na djecu kao zaštićenu grupu prema međunarodnom humanitarnom pravu. Komisija tvrdi da su izraelske operacije uključivale direktne napade na civilne objekte, škole i skloništa, kao i uništavanje zdravstvenog sistema u Gazi, uključujući neonatalne i pedijatrijske kapacitete. Pored toga, navodi se i da su glad i ograničenja humanitarne pomoći korišteni kao instrument rata, što dodatno produbljuje optužbe.
Jedan od najtežih dijelova izvještaja odnosi se na navode o pritvaranju, zlostavljanju i seksualnom nasilju nad palestinskom djecom, kao i na sistemsko narušavanje obrazovanja kroz uništavanje škola i masovna raseljavanja. Prema komisiji, takvi postupci ne utiču samo na trenutne žrtve, već i na dugoročnu sposobnost palestinskog društva da funkcioniše kao politička i društvena zajednica.
Izraelska vlada, s druge strane, tvrdi da je riječ o jednostranom i politički motivisanom dokumentu koji zanemaruje djelovanje Hamasa, uključujući korištenje civila kao „ljudskih štitova”. Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova ističe da komisija ignoriše stradanja izraelskih civila i ne pruža adekvatnu provjeru svojih tvrdnji.
Ova duboka razlika u interpretaciji događaja već se preliva i u međunarodnu pravnu sferu. Pred Međunarodnim sudom pravde u toku je postupak koji je pokrenula Južna Afrika, optužujući Izrael za genocid. Iako bi konačna odluka mogla potrajati godinama, sam proces već ima snažan politički odjek i dodatno polarizuje međunarodnu zajednicu.
U suštini, sukob u Gazi više nije samo vojni ili politički, već i pravni i simbolički. Termin „genocid” nosi izuzetnu težinu u međunarodnom pravu i istorijskom pamćenju, a njegovo korištenje u ovom kontekstu otvara duboke podjele među državama, institucijama i stručnjacima.
Dok jedni tvrde da se radi o legitimnoj samoodbrani u kontekstu terorističkog napada i sigurnosne prijetnje, drugi upozoravaju da razmjere razaranja i civilnih žrtava prelaze granice dozvoljenog ratovanja. Između ta dva narativa nalazi se prostor koji međunarodne institucije pokušavaju pravno definisati, ali bez konsenzusa koji bi mogao dovesti do političkog rješenja.
Izvještaj UN komisije dodatno produbljuje već postojeći jaz između pravnog, političkog i moralnog tumačenja rata u Gazi. Bez obzira na to kako će se međunarodni sudovi na kraju izjasniti, činjenica da se uopšte govori o genocidu ukazuje na dubinu krize i težinu humanitarne situacije. U nedostatku političkog dogovora i uz nastavak sukoba narativa, rat u Gazi ostaje ne samo vojni konflikt, već i jedno od najkontroverznijih pravnih i etičkih pitanja savremenog međunarodnog poretka.
Izvori: Reuters, BBC News, UN Independent International Commission of Inquiry on the Occupied Palestinian Territory and Israel
