Australijanci podnijeli UN-u klimatsku tužbu zbog izvoza uglja i gasa i ljudskih prava
Grupa od deset australijskih građana podnijela je pravni zahtjev UN Human Rights Committee, tvrdeći da australijska vlada krši međunarodne obaveze iz oblasti ljudskih prava time što nastavlja da odobrava, subvencionira i širi izvoz uglja i prirodnog gasa.
Podnosioci zahtjeva navode da klimatske promjene — već vidljive kroz ekstremne požare, poplave, toplotne talase i ekološke poremećaje — direktno ugrožavaju njihovo pravo na život, zdravlje, sigurnost i kulturni opstanak.
Pravna osnova: pravo na život i klimatske promjene
Ključni argument tužbe zasniva se na tvrdnji da Australija krši obaveze iz:
- International Covenant on Civil and Political Rights
Ovaj ugovor obavezuje države potpisnice da štite pravo na život od predvidivih prijetnji. Tužioci tvrde da su klimatske promjene upravo takva predvidiva prijetnja, te da država ima dužnost da spriječi doprinos tim štetama — uključujući emisije koje nastaju iz fosilnih goriva izvezenih u druge zemlje.
Ovaj pristup uvodi važan koncept u pravni diskurs: odgovornost države ne završava na njenim granicama, već se proteže na globalne emisije koje proizlaze iz njene proizvodnje i izvoza.
Ključni novi element: “fugitive emissions” i odgovornost izvoznika
Jedan od centralnih argumenata tužbe odnosi se na tzv. “klimatske fugitivne emisije”, odnosno emisije koje nastaju kada se australijski ugalj i gas sagorijevaju u inostranstvu.
Podnosioci tvrde da:
- Australija zna da će njeni fosilni izvori biti spaljeni,
- te da time direktno doprinosi globalnom zagrijavanju,
- ali ih i dalje odobrava i proširuje bez adekvatne zaštite stanovništva.
Ovo predstavlja jedan od najkontroverznijih dijelova slučaja, jer proširuje koncept klimatske odgovornosti na globalni lanac proizvodnje i potrošnje.
Klimatske katastrofe kao dokaz štete
Podnosioci zahtjeva navode da već žive posljedice klimatskih promjena:
- katastrofalni požari (uključujući Black Summer),
- istorijske poplave u više dijelova zemlje,
- produženi toplotni talasi,
- porast nivoa mora,
- te ekološki poremećaji poput toksičnih algi.
Jedan od podnosilaca, vatrogasac i naučnik, opisao je kako je tokom intervencije u požarima 2020. godine u Queenslandu umalo poginuo kada je veliko zapaljeno drvo palo na vatrogasno vozilo.
Drugi slučaj uključuje osobu sa invaliditetom koja je tokom poplava u Brizbejnu 2022. bila zarobljena u stanu 10 dana zbog kolapsa infrastrukture, što je onemogućilo osnovno kretanje i evakuaciju.
Treći slučaj dolazi od predstavnika autohtonih zajednica, koji naglašavaju da klimatske promjene ugrožavaju ne samo fizičku sigurnost, već i kulturni identitet i prenos znanja.
Perspektiva autohtonih zajednica i “gubitak veze s Country”
Nyikina Warrwa i Warlungurru žena, profesorica Anna Poelina, istakla je da klimatske promjene i industrijski razvoj fosilnih goriva direktno utiču na život autohtonih naroda.
Za autohtone zajednice, “Country” nije samo teritorija, već živi sistem odnosa između ljudi, prirode i kulture. Gubitak pristupa zemlji znači i gubitak mogućnosti prenošenja znanja kroz generacije.
Australija kao ključni izvoznik fosilnih goriva
Australia ostaje jedan od najvećih svjetskih izvoznika:
- najveći izvoznik uglja na svijetu
- 3. najveći izvoznik gasa
Iako vlada ima ambiciozne ciljeve za obnovljive izvore energije i smanjenje domaćih emisija, tužioci tvrde da se istovremeno:
- odobravaju novi rudnici,
- produžavaju postojeći projekti,
- i subvencioniše industrija fosilnih goriva.
Jedan od najspornijih projekata je produženje rada Woodside North West Shelf do 2070. godine, koji je od strane ekoloških organizacija opisan kao “klimatska bomba”.
Međunarodni pravni kontekst: ICJ i klimatska odgovornost
Slučaj dolazi u trenutku kada se međunarodno klimatsko pravo brzo razvija.
U 2025. godini, International Court of Justice climate advisory opinion 2025 naglasio je da:
- proizvodnja fosilnih goriva može predstavljati međunarodno protivpravno djelo,
- i da države mogu snositi odgovornost za klimatske posljedice.
Australija je bila među državama koje su podržale ovu UN rezoluciju kojom je ICJ mišljenje prihvaćeno.
Ovo stvara zanimljiv pravni paradoks: država istovremeno podržava pravni okvir, dok se suočava s optužbama da ga sama krši.
Pravna analiza: zašto je slučaj važan
Pravni stručnjaci smatraju da je ključna inovacija ovog slučaja:
- direktno povezivanje državnih odluka (odobravanje fosilnih projekata)
- sa mjerljivim klimatskim štetama po ljude
Prema mišljenju akademske pravnice Julie Dehm, ovaj slučaj pokazuje da:klimatske promjene mogu predstavljati direktno kršenje prava na život kada su posljedice predvidive i dokumentovane.
Politički i proceduralni aspekti
Slučaj je podnesen pred UN tijelo koje može razmatrati ovakve pritužbe, ali:
- odluke nisu pravno obavezujuće,
- proces može trajati godinama,
- ali može imati snažan politički i diplomatski efekat.
Podnosioci se nadaju ubrzanju postupka uoči naredne UN klimatske konferencije u Turskoj u novembru.
Stav Australije i politički kontekst
Vlada Australije zasad nije dala detaljan odgovor na optužbe u ovom konkretnom slučaju.
Međutim, zemlja se nalazi u složenoj poziciji:
- s jedne strane ima klimatske ciljeve i tranziciju ka obnovljivim izvorima,
- a s druge ostaje jedan od najvećih izvoznika fosilnih goriva na svijetu.
To čini ovaj slučaj jednim od najosjetljivijih pravno-političkih klimatskih sporova do sada.
Zaključak
Ovaj UN slučaj predstavlja novu fazu klimatskih sporova: od nacionalnih sudova ka međunarodnim tijelima, i od lokalnih emisija ka globalnoj odgovornosti. U središtu debate nalazi se pitanje: da li država koja izvozi fosilna goriva snosi odgovornost za emisije koje nastaju izvan njenih granica — i da li to može predstavljati kršenje ljudskih prava?
Odgovor UN komiteta, iako neobavezujući, mogao bi imati dugoročne posljedice na međunarodno klimatsko pravo i industriju fosilnih goriva širom svijeta.
Izvor: BBC, cobramcourier.com.au
