Britanski premijer Keir Starmer najavio je paket novih mjera kojim bi se mlađima od 16 godina zabranio pristup vodećim društvenim mrežama, u okviru, kako je opisano, modela „Australia-plus“ – strožeg pristupa regulaciji digitalnih platformi koji ide dalje od postojećih pravila u Australiji.
Vlada ovaj potez predstavlja kao zaštitu djece i stav države „na stranu roditelja“ u odnosu na velike tehnološke kompanije, uz tvrdnju da društvene mreže negativno utiču na mentalno zdravlje mladih i izlažu ih štetnim sadržajima.
„Neću praviti kompromise kada su u pitanju sigurnost i sreća naše djece i zato se ova zabrana mora provesti. I bit će provedena“, poručio je Starmer.
Šta tačno predviđa plan?
Prema informacijama iz britanskih i međunarodnih medija, zabrana bi obuhvatila gotovo sve velike platforme društvenih mreža, dok bi se za servise koji ne potpadaju pod potpunu zabranu uveli dodatni sigurnosni mehanizmi.
Među planiranim ograničenjima su:
- zabrana dopisivanja s nepoznatim odraslim osobama
- zabrana livestreaminga za maloljetnike
- dodatna ograničenja za 16–17-godišnjake, uključujući vremenske limite korištenja
- zabrana korištenja romantičnih i seksualnih AI chatbotova za mlađe od 18 godina
Iako se trenutno dobna granica za društvene mreže u većini slučajeva formalno postavlja na 13 godina, ona u praksi nije zakonski obavezujuća na nivou države, što bi se ovom reformom promijenilo.
Ključno pitanje: kako provjeriti godine korisnika?
Jedan od najvećih izazova u implementaciji mjere odnosi se na provjeru starosti korisnika, što je i globalni problem digitalne regulacije.
Britanski regulator Ofcom već koristi koncept „highly effective age assurance“, koji uključuje različite metode verifikacije:
- procjenu starosti putem lica (facial age estimation)
- provjere kreditnih kartica
- analizu e-mail i digitalnih podataka
- digitalne identifikacione sisteme
Međutim, još nije jasno da li će nova zabrana zahtijevati strožije metode, poput obavezne provjere ličnih dokumenata, ili će se zadržati fleksibilniji pristup.
Takođe ostaje otvoreno pitanje da li će odgovornost biti na aplikacijama (Meta, TikTok, Snapchat) ili na prodavnicama aplikacija i proizvođačima uređaja.
Politički kontekst i ubrzana procedura
Odluka dolazi nakon javne konsultacije koja je završena 26. maja, a u kojoj je učestvovalo više od 116.000 građana. Dio stručne javnosti i industrije ocijenio je proces kao ubrzan i politički vođen.
Starmer je ranije bio oprezan prema potpunoj zabrani, izražavajući zabrinutost da bi takva mjera mogla gurnuti tinejdžere na manje regulisane dijelove interneta. Međutim, primjer Australije i pritisak unutar vladajuće Laburističke stranke doveli su do promjene stava.
Više od 60 poslanika Laburista ranije je zatražilo uvođenje slične zabrane, dok roditelji u velikoj većini podržavaju ideju – prema konsultacijama, oko 90% ispitanih roditelja podržava restrikcije.
Iskustvo Australije: djelimičan uspjeh
Australija je već uvela sličan model zabrane društvenih mreža za mlađe od 16 godina, koji je poslužio kao referenca za britanski plan.
Međutim, prvi izvještaji pokazuju mješovite rezultate:
- dio korisnika uspio je zaobići mjere i zadržati ili ponovo otvoriti naloge
- milioni naloga su ipak uklonjeni ili deaktivirani (oko 4,7 miliona u ranim fazama primjene)
- platforme poput TikToka, Instagrama i Snapchata bile su obuhvaćene najširim restrikcijama
Zaključak australijskih regulatora je da mjere imaju efekta, ali nisu u potpunosti zatvorile mogućnost pristupa maloljetnicima.
Kritike: da li je zabrana rješenje?
Iako dio javnosti i roditelja podržava zabranu, organizacije za zaštitu djece upozoravaju da bi mjera mogla biti teško provodiva.
Neke od kritika uključuju:
- rizik da će djeca tražiti alternativne, neregulisane platforme
- mogućnost „digitalnog preskakanja“ zabrana
- nedostatak dugoročne strategije za rješavanje problema algoritama
Fondacija Molly Rose, osnovana nakon smrti britanske tinejdžerke Molly Russell, upozorila je da sama zabrana ne rješava problem štetnih algoritama koji preporučuju opasan sadržaj.
Pravni i tehnički izazovi
Tehnološke kompanije mogle bi osporavati nove mjere kroz sudske postupke, posebno oko načina na koji je odluka donesena.
U fokusu će biti i pitanje proporcionalnosti: da li država smije ograničiti pristup cijeloj dobnoj grupi ili bi regulacija trebala ići kroz ciljana ograničenja sadržaja.
Širi trend u svijetu
Britanska odluka uklapa se u globalni trend strože regulacije digitalnih platformi za djecu i maloljetnike. Slične mjere ili prijedlozi već postoje u:
- Australiji
- dijelovima Sjedinjenih Američkih Država
- državama Evropske unije kroz Digital Services Act
Međutim, britanski plan se smatra jednim od najradikalnijih do sada, jer po prvi put uvodi gotovo potpunu zabranu društvenih mreža za cijelu dobnu grupu.
Izvori: theguardian.com; Reuters; BBC
