Sud u Seulu osudio je bivšeg predsjednika Južne Koreje Yoon Suk Yeola na 30 godina zatvora zbog, kako je navedeno u presudi, naređivanja vojne operacije dronovima u Sjevernoj Koreji s ciljem izazivanja vojne reakcije Pjongjanga i stvaranja političkog izgovora za uvođenje vanrednog stanja.
Tužilaštvo je tvrdilo da je operacija izvedena u oktobru 2024. godine, a sud je prihvatio tezu da je cilj bio provociranje Sjeverne Koreje i stvaranje “stanja vanredne bezbjednosti” koje bi omogućilo šire političke poteze kasnije iste godine.
Dronovi i eskalacija tenzija
Prema sudskim navodima, južnokorejske bespilotne letjelice navodno su poslane u pravcu Pjongjanga, gdje su, prema tvrdnjama Sjeverne Koreje, ispuštale propagandne letke. Sjeverna Koreja je takve poteze ocijenila kao direktnu provokaciju koja je mogla dovesti do vojnog sukoba.
Sud je naveo da su optuženi “koristili krinku vojne operacije kako bi izazvali provokaciju Sjeverne Koreje s ciljem stvaranja vanrednog stanja”, dodajući da je akcija povećala rizik od oružanog sukoba.
Iako je Pjongjang optuživao Seul za dronove, nikada nije došlo do direktnog vojnog odgovora.
Uloga bivšeg predsjednika i saradnika
Sud je zaključio da je Yoon Suk Yeol snosio “najveću odgovornost” za operaciju.
U istom slučaju, bivši ministar odbrane Kim Yong Hyun osuđen je na 30 godina zatvora, bivši načelnik Komande za kontraobavještajnu službu Yeo In Hyung na 15 godina, dok je bivši šef Komande za operacije dronova Kim Yong Dae osuđen na tri godine zatvora uz pet godina uslovne kazne.
Politička kriza i pokušaj uvođenja vanrednog stanja
Sudski procesi su povezani s dramatičnim događajima od 3. decembra 2024. godine, kada je Yoon proglasio vanredno stanje i rasporedio vojsku u pokušaju da blokira rad Nacionalne skupštine.
On je tada tvrdio da djeluje protiv “anti-državnih snaga” koje navodno simpatiziraju Sjevernu Koreju, ali je odluka povučena nakon masovnih protesta i političkog pritiska.
U mjesecima prije toga, politička kriza se produbljivala zbog sukoba vlade i opozicije oko budžeta i institucionalne kontrole.
Presude za pobunu i dodatne kazne
Osim presude za izdaju i zloupotrebu vlasti, Yoon je ranije osuđen i za vođenje pobune, uz kaznu doživotnog zatvora zbog pokušaja potkopavanja ustavnog poretka kroz uvođenje vanrednog stanja.
Dodatno, dobio je i petogodišnju kaznu zatvora za zloupotrebu položaja i opstrukciju vlastitog hapšenja, prema navodima suda.
Odbrana i politički kontekst
Njegovi advokati tvrdili su da su potezi bili “legitiman odgovor” na provokacije Sjeverne Koreje, uključujući tzv. “balone sa smećem” koje je Pjongjang slao preko granice, a koji su sadržavali propagandni materijal i otpad.
Napetosti između dvije Koreje dodatno su porasle 2024. godine, nakon međusobnih optužbi za slanje balona i dronova preko granice.
Političke posljedice
Pokušaj uvođenja vanrednog stanja i višemjesečni protesti doveli su do duboke političke krize u zemlji, koja je završila izborima na kojima je opoziciona Demokratska partija i njen kandidat Lee Jae-myung ostvario uvjerljivu pobjedu.
Izvori:
bbc.com
