Sjedinjene Američke Države obustaviće finansiranje programa za borbu protiv HIV-a i AIDS-a u Južnoj Africi, čime se završava višedecenijska podrška koja je predstavljala jedan od ključnih stubova zdravstvenog sistema ove afričke države u borbi protiv jedne od najvećih epidemija na svijetu.
Odluka dolazi u trenutku kada više od osam miliona ljudi u Južnoj Africi živi sa HIV-om, što je najveći broj oboljelih u jednoj zemlji na svijetu. Američka pomoć je godinama igrala važnu ulogu u finansiranju preventivnih programa, testiranja, liječenja i podrške ugroženim zajednicama.
Kraj programa vrijednog stotine miliona dolara
Do 2025. godine Sjedinjene Države su kroz Predsjednički fond za hitnu pomoć u borbi protiv AIDS-a (PEPFAR) izdvajale oko 400 miliona dolara godišnje za podršku južnoafričkim programima protiv HIV-a i AIDS-a.
Iako je prošle godine finansiranje privremeno produženo kroz takozvani „prelazni plan“, američki Stejt department sada je potvrdio da će započeti postepeno povlačenje sredstava.
Prema navodima američkih zvaničnika, odluka je povezana sa, kako tvrde, izostankom napretka Južne Afrike u ispunjavanju određenih političkih zahtjeva administracije predsjednika Donalda Trumpa.
Politički odnosi dodatno pogoršani
Od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću odnosi između Vašingtona i Pretorije nalaze se na najnižem nivou u posljednjih nekoliko godina.
Trumpova administracija više puta je kritikovala vlasti Južne Afrike zbog politike prema bijeloj manjini Afrikanera, potomaka evropskih doseljenika koji su se naselili na jugu Afrike tokom 17. vijeka.
Američki predsjednik tvrdio je da pojedine politike južnoafričke vlade diskriminišu bijele zemljoposjednike i podstiču nasilje nad njima. Južnoafričke vlasti odbacuju te optužbe, navodeći da programi ekonomskog osnaživanja crnog stanovništva predstavljaju pokušaj ispravljanja dubokih nejednakosti nastalih tokom ere aparthejda.
Dodatne tenzije izazvale su i spoljnopolitičke odluke Pretorije, uključujući tužbu protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde i bliske odnose sa Iranom.
Spor oko tvrdnji o „genocidu nad bijelcima“
Trump je više puta iznosio tvrdnje da se u Južnoj Africi navodno odvija „genocid nad bijelim stanovništvom“, što su brojni stručnjaci, međunarodne organizacije i istraživači odbacili kao neutemeljeno.
Ipak, administracija SAD-a pokrenula je poseban program prihvata izbjeglica za Afrikanere, koji trenutno predstavljaju jednu od rijetkih grupa kojima je omogućen ulazak u SAD kroz izbjeglički sistem.
Hoće li liječenje biti ugroženo?
Južnoafričko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da još nije zvanično obaviješteno o američkoj odluci, ali ističe da već godinama radi na planu smanjenja zavisnosti od stranih donacija.
Vlasti naglašavaju da se većina antiretrovirusnih lijekova, koji su ključni za liječenje HIV-a, finansira iz državnog budžeta i da njihova dostupnost za sada nije ugrožena.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi prekid američkog finansiranja mogao ozbiljno pogoditi preventivne programe, kampanje testiranja, edukaciju stanovništva i rad brojnih nevladinih organizacija koje djeluju na terenu.
Najveći izazov za zdravstveni sistem
PEPFAR je tokom prethodnih dvadeset godina bio jedan od najuspješnijih međunarodnih zdravstvenih programa na svijetu, a Južna Afrika jedan od njegovih najvećih korisnika.
Povlačenje američke pomoći predstavljaće ozbiljan test za zdravstveni sistem zemlje koja i dalje nosi najveći globalni teret epidemije HIV-a. Istovremeno, odluka pokazuje koliko su politički odnosi između država postali važan faktor u raspodjeli međunarodne razvojne i zdravstvene pomoći.
U narednim mjesecima biće jasno da li će južnoafričke vlasti uspjeti da nadoknade izgubljena sredstva i očuvaju dosadašnje rezultate ostvarene u borbi protiv HIV-a i AIDS-a.
Izvori: bbc, reuters
