Kineska spoljnotrgovinska razmjena dostigla je rekordnu vrijednost u prvoj polovini 2026. godine, premašivši 25,47 biliona juana, odnosno oko 3,02 biliona evra, saopštila je Generalna uprava carina Kine (GAC).
Prema podacima koje je objavila kineska carinska uprava, ukupna vrijednost robne razmjene povećana je za 16,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Rast je zabilježen i kod izvoza i kod uvoza, što kineske vlasti ocjenjuju kao pokazatelj otpornosti privrede i snažne međunarodne tražnje.
Kako prenosi kineski list Global Times, kineski izvoz u prvih šest mjeseci godine iznosio je 14,73 biliona juana (oko 1,75 biliona evra), što predstavlja rast od 13,4 odsto na godišnjem nivou. Time je nastavljen trend rasta izvoza koji traje već 11 uzastopnih kvartala.
Uvoz je dostigao 10,74 biliona juana (oko 1,27 biliona evra), uz povećanje od 22,1 odsto.
Tehnologija i vještačka inteligencija pokretači izvoznog rasta
Zamjenik ministra Generalne uprave carina, Kine Vang Đun, izjavio je da rast uvoza pokazuje veličinu kineskog tržišta, stabilnost domaće privrede i nastavak otvaranja zemlje prema međunarodnoj trgovini.
On je podsjetio da je Kina već 17 godina drugo najveće uvozno tržište svijeta, kao i da je proširila bescarinski režim za 63 zemlje.
Poseban doprinos rastu izvoza dale su mašine i elektronska oprema. Vrijednost izvoza ove kategorije proizvoda dostigla je 9,36 biliona juana (oko 1,11 biliona evra), što je povećanje od 20,1 odsto i čini 63,5 odsto ukupnog kineskog izvoza.
Izvoz proizvoda visoke tehnologije porastao je za 39 odsto, na 3,26 biliona juana (oko 386 milijardi evra).
Prema riječima Vanga, rast je posebno podstaknut globalnom potražnjom za proizvodima povezanim sa vještačkom inteligencijom, uključujući računarsku opremu, komponente za centre za obradu podataka i naprednu elektroniku.
Nagli rast izvoza električnih vozila i zelenih tehnologija
Kina je u prvoj polovini godine zabilježila snažan rast izvoza proizvoda povezanih sa zelenom tranzicijom.
Prema podacima Generalne uprave carina, izvoz litijumskih baterija povećan je za 37,6 odsto, vjetroturbina za 35,6 odsto, dok je izvoz električnih vozila porastao za 68,7 odsto.
Ovi rezultati dodatno potvrđuju rastuću ulogu kineskih proizvođača u sektorima električne mobilnosti, obnovljive energije i naprednih tehnologija.
Trgovina sa zemljama “Pojasa i puta” čini više od polovine razmjene
Posmatrano prema trgovinskim partnerima, najveći dio kineske trgovine odvija se sa zemljama uključenim u inicijativu “Pojas i put”.
Vrijednost razmjene sa tim državama iznosila je 12,97 biliona juana (oko 1,54 biliona evra), što predstavlja rast od 14,8 odsto i čini 50,9 odsto ukupne kineske spoljne trgovine.
Trgovinska razmjena Kine sa Latinskom Amerikom povećana je za 16,2 odsto, sa Afrikom za 19,6 odsto, dok je trgovina sa Evropskom unijom porasla za 10,2 odsto.
Kina nastavlja jačanje položaja u globalnoj trgovini
Najnoviji podaci dolaze u periodu kada se globalna ekonomija suočava sa izazovima poput geopolitičkih napetosti, promjena u lancima snabdijevanja i trgovinskih ograničenja između velikih ekonomija.
Ekonomisti navode da rast kineskog izvoza pokazuje snažnu konkurentnost domaće industrije, posebno u oblastima visoke tehnologije, ali istovremeno ukazuju da će Peking i dalje morati da se suočava sa pritiscima poput trgovinskih barijera i nastojanja pojedinih zemalja da smanje zavisnost od kineskih dobavljača.
(Nezavisne novine)
