U trenutku kada mnoge latinoameričke države i dalje balansiraju između slabih institucija i političkog uticaja na pravosuđe, Gvatemala ulazi u novu fazu institucionalne borbe. Novi glavni državni tužilac, Gabriel García Luna, preuzeo je dužnost u maju i odmah najavio raskid s politikama svog prethodnika, koje je opisao kao „represivne i osvetničke”.
Njegove izjave označavaju pokušaj duboke reforme institucije koja je posljednjih godina bila u centru političkih kontroverzi, optužbi za zloupotrebu moći i međunarodnih sankcija.
Naslijeđe optužbi i političkih sukoba
Prethodna glavna tužiteljica, Consuelo Porras, bila je predmet oštrih kritika iz zemlje i inostranstva. Sjedinjene Američke Države i više drugih država uvele su joj sankcije zbog, kako je navedeno, potkopavanja antikorupcijskih istraga i političkog progona tužilaca, aktivista i novinara.

Tokom njenog mandata, tužilaštvo je optuživano da je:
- blokiralo ključne korupcijske slučajeve
- vršilo pritisak na pravosudne zvaničnike
- izazvalo egzil brojnih pravosudnih aktera
- pokušalo osporiti izborni legitimitet predsjednika Bernardo Arévalo
Ove optužbe stvorile su duboku institucionalnu polarizaciju i narušile povjerenje u pravosudni sistem.
Nova agenda: „depolitizacija tužilaštva”
García Luna je u intervjuu za Associated Press naglasio da tužilaštvo „ne može više biti političko oružje”. Njegova poruka se svodi na pokušaj redefinisanja uloge institucije:„To nije politički entitet, niti političko oružje.”
Odmah po preuzimanju funkcije, pokrenuo je niz mjera:
- uklanjanje mreže visokih administrativnih i tužilačkih kadrova povezanih s prethodnom upravom
- formiranje komisije za reviziju slučajeva politički procesuiranih osoba
- najavu mogućeg ponovnog otvaranja slučajeva korupcije i zloupotreba
- provjeru odluka koje su, prema kritikama, omogućile nekažnjivost u određenim slučajevima
On tvrdi da je prethodna administracija stvorila „paralelnu vlast” unutar tužilaštva i dovela do odlaska između 800 i 1.000 zaposlenih.
Mogući pravni obračun s prethodnom vlašću
Jedan od najkontroverznijih aspekata nove politike jeste mogućnost pokretanja postupaka protiv Consuelo Porras i njenih saradnika. Protiv nje već postoje različite prijave, uključujući i optužbe vezane za navodne nepravilnosti u slučajevima međunarodnih usvajanja.
Ipak, Porras i njeni saradnici odbacuju optužbe, tvrdeći da se radi o napadima na njihovu reputaciju i pretpostavku nevinosti.
Ova tenzija otvara pitanje da li će tranzicija u tužilaštvu postati pravni proces ili novi politički sukob.
Međunarodna podrška i nadzor
Nova administracija tužilaštva već je dobila podršku međunarodnih partnera, uključujući Sjedinjene Američke Države i Evropsku uniju, koji su izrazili spremnost da pomognu u borbi protiv:
- organizovanog kriminala
- trgovine drogom
- trgovine ljudima
Takođe je najavljena saradnja sa Inter-American Commission on Human Rights, koja je zakazala saslušanje radi analize slučajeva navodnog političkog progona.
Glasovi iz egzila i zahtjev za nepristrasnost
Bivši tužilac Juan Francisco Sandoval, koji je napustio zemlju nakon što je prijavio politički progon, upozorava da se svi navodi protiv prethodne administracije moraju istražiti nepristrasno i nezavisno.
Njegov stav odražava širi zahtjev pravosudne zajednice: da se borba protiv korupcije ne pretvori u novi oblik političkog obračuna.

Između reforme i političkog rizika
Gvatemala se danas nalazi u osjetljivom institucionalnom trenutku. Novi državni tužilac obećava „revitalizaciju pravosuđa” i raskid s praksama koje su, prema njegovim riječima, urušile profesionalni integritet institucije.
Međutim, granica između reforme i političke odmazde ostaje tanka. Ishod ovog procesa odrediće ne samo budućnost tužilaštva, već i širi pravac demokratizacije i vladavine prava u zemlji.
(apnews.com)




