Senegal se suočava s jednom od najozbiljnijih političkih kriza u posljednjih nekoliko godina nakon što je parlament usvojio kontroverzne ustavne reforme koje jačaju zakonodavnu vlast, a istovremeno ograničavaju ovlašćenja predsjednika države.
Ovaj potez odmah je izazvao proteste ispred parlamenta u Dakaru i otvorio novo poglavlje u već napetom odnosu između predsjednika Bassiroua Diomaye Faye i njegovog nekadašnjeg političkog saveznika, a danas rivala – predsjednika parlamenta i bivšeg premijera Ousmane Sonka.
Parlament jača, predsjednik gubi prostor
Usvojene reforme prošle su velikom većinom glasova u Nacionalnoj skupštini, nakon burne debate i oštrih političkih sukoba.
Suština promjena odnosi se na:
- jačanje nadzorne uloge parlamenta
- proširenje istražnih ovlašćenja zastupnika
- obavezu vlade da parlamentu otkrije ugovore o prirodnim resursima
- institucionalno jačanje zakonodavne kontrole nad izvršnom vlasti
Zagovornici reforme tvrde da se radi o koraku ka uravnoteženju vlasti i jačanju demokratskih institucija, dok kritičari upozoravaju da se radi o političkom manevru koji mijenja ustavni poredak u korist parlamentarne većine.
Sukob Faye–Sonko: od savezništva do rivalstva
Aktuelna kriza ima duboke političke korijene u raspadu savezništva koje je 2024. godine dovelo Faye i Sonka na vlast uz snažan reformski mandat.
Njihova politička platforma, zasnovana na obećanjima borbe protiv korupcije i strukturnih reformi, brzo je počela da se raspada oko pitanja upravljanja ekonomijom i javnim dugom.
Napetosti su eskalirale kada je predsjednik Faye smijenio Sonka sa funkcije premijera, što je označilo kraj njihove izvršne saradnje, ali ne i političkog rivalstva.
Sonko, čija stranka Pastef ima većinu u parlamentu, preuzeo je funkciju predsjednika Nacionalne skupštine, čime je ostao ključna figura u zakonodavnoj vlasti.
Sporne ustavne promjene
Reformski paket koji je predložila stranka Pastef obuhvata više institucionalnih promjena koje bi dugoročno mogle izmijeniti balans vlasti u Senegalu.
Među najvažnijim prijedlozima su:
1. Jačanje parlamentarne kontrole
Parlament bi dobio šira istražna ovlaštenja, uključujući veći nadzor nad radom vlade i državnim ugovorima.
2. Nova ustavna institucija
Planira se zamjena postojećeg Ustavnog vijeća novim Ustavnim sudom, koji bi imao prošireni sastav i drugačiju strukturu odlučivanja.
3. Ograničenje predsjedničke političke uloge
Predsjedniku bi bilo zabranjeno da istovremeno bude formalni lider političke stranke, što se u političkim krugovima tumači kao direktan udar na Fayeovu političku bazu.
4. Ograničenja u prelaznim periodima vlasti
Predsjednik ne bi mogao potpisivati određene zakone u periodu između izbora i inauguracije novog šefa države.
Ulica reaguje: protesti i suzavac
Dok su zastupnici raspravljali u parlamentu, ispred zgrade su se okupili demonstranti. Policija je koristila suzavac kako bi rastjerala okupljene, dok su opozicioni poslanici napustili sjednicu u znak protesta.
Opozicija tvrdi da se ne radi o reformama u interesu građana, već o političkom obračunu unutar vladajuće strukture.
Referendum kao sljedeći korak
Vlada je najavila da će ustavne promjene biti upućene na referendum, iako datum još nije određen.
Ministar pravde Moussa Sarr poručio je da izvršna vlast podržava direktno izjašnjavanje građana, dok Sonko dovodi u pitanje pravni osnov takve odluke, tvrdeći da su promjene već validno usvojene u parlamentu.
Ova pravna i politička kontradikcija dodatno komplikuje situaciju i otvara pitanje institucionalnog legitimiteta procesa.
Politička borba ili institucionalna reforma?
Dok vladajuća većina tvrdi da se radi o jačanju podjele vlasti, opozicija i dio civilnog društva smatraju da su reforme oblik političke odmazde i pokušaj redefinisanja odnosa moći između predsjednika i parlamenta.
U središtu debate nalazi se pitanje:
da li Senegal ide ka jačanju demokratije ili ka novoj fazi institucionalnog sukoba?
Stabilnost pod pritiskom
Senegal se dugo smatrao jednom od politički stabilnijih demokratija u Zapadnoj Africi. Međutim, trenutni sukob unutar same vrhuške vlasti pokazuje koliko brzo se politička ravnoteža može promijeniti čak i u relativno stabilnim sistemima.
Ekonomski izazovi, posebno dug i upravljanje prirodnim resursima, dodatno pojačavaju tenzije između izvršne i zakonodavne vlasti.
Test za senegalsku demokratiju
Ustavne reforme u Senegalu nisu samo tehničko pitanje institucionalnog dizajna, već duboko političko pitanje koje testira granice moći, povjerenja i stabilnosti nove generacije lidera.
Raskol između Faye i Sonka pokazuje koliko brzo politički savezi mogu prerasti u institucionalne sukobe, a ishod referenduma mogao bi odrediti smjer političkog sistema Senegala u godinama koje dolaze.
(BBC)
