Flavio Bolsonaro, sin bivšeg brazilskog predsjednika Žaira Bolsonara, ostvario je iznenađujuće ubjedljivu pobjedu u prvom krugu predsjedničkih izbora u Brazilu, čime je desnica napravila značajan iskorak u zemlji.

Bolsonaro je osvojio 56,1 milion glasova, dok je aktuelni predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva dobio 53,8 miliona. Nijedan kandidat nije osvojio potrebnu većinu, pa će konačna odluka o predsjedniku Brazila biti donesena u drugom krugu kasnije ovog mjeseca.

Rezultat je iznenadio javnost, jer su gotovo sva istraživanja javnog mnjenja predviđala veoma tijesnu trku između 45-godišnjeg Bolsonara i 80-godišnjeg Lule.

Flavio Bolsonaro do sada nije bio kandidat za predsjednika države, a tokom kampanje pokušao je da se predstavi kao mlađi i energičniji političar koji bolje razumije probleme mlađih birača. Poseban naglasak stavljao je na pitanje bezbjednosti i visok nivo kriminala u zemlji, u kojoj se godišnje bilježi više od 40.000 ubistava.

Analitičari, međutim, smatraju da rezultat nije posljedica samo podrške Bolsonaru, već i izraženog nezadovoljstva dijela birača Lulom. Prema istraživanju Datafolhe, jedne od najuglednijih brazilskih agencija za istraživanje javnog mnjenja, oba kandidata su uoči izbora imala stopu odbijanja od oko 45 odsto.

Lulin problem dodatno je predstavljalo nezadovoljstvo radom njegove vlade. Jedno istraživanje pokazalo je da 49 odsto građana ne odobrava njen rad, dok je 48 odsto ispitanika bilo zadovoljno.

To se dešava uprkos relativno dobrim ekonomskim pokazateljima. Nezaposlenost u Brazilu pala je na oko 5,3 odsto, što je najniži nivo otkako se vode uporedivi podaci, dok je prosječan prihod dostigao najviši nivo do sada.

Lula je pokušao da odgovori na ekonomske pritiske povećanjem vrijednosti programa socijalne pomoći Bolsa Familia za 15 odsto.

Jedan od ključnih elemenata Bolsonaroove kampanje bio je i oštar odnos prema brazilskom Vrhovnom sudu. On je kritikovao njegove odluke, slično kao što je to tokom svog mandata činio njegov otac Žair Bolsonaro.

Flavio Bolsonaro posebno je kritikovao presudu protiv svog oca, koji je 2025. godine osuđen na 27 godina zatvora zbog pokušaja državnog udara. Presuda se odnosila na događaje iz 2023. godine, kada su pristalice bivšeg predsjednika upale u zgrade institucija u Braziliji, što je upoređivano sa napadom na američki Kapitol 6. januara 2021. godine.

Na kampanju je uticao i skandal povezan sa bankarom Danijelom Vorkarom i bankom Master. Vorkarо je uhapšen u martu, a istražitelji ga sumnjiče da je bio organizator jedne od najvećih finansijskih prevara u Brazilu.

U slučaju se pominje i sudija Aleksandar de Moraeš, koji je bio uključen u postupak protiv Žaira Bolsonara. Policija je navodno utvrdila da je Vorkaro pokušao da stupi u kontakt sa Moraešom i zatraži pomoć kako bi izbjegao hapšenje. Moraeš je negirao bilo kakvu nedozvoljenu ulogu.

Snaga Bolsonaroove političke porodice vidljiva je i u izborima za Senat. Liberalna partija, koju predvode Bolsonarovi, povećala je broj svojih senatora sa 15 na 28. Za senatore su izabrani i bivša prva dama Mišel Bolsonaro, kao i drugi sin bivšeg predsjednika Karlos Bolsonaro.

Pred Lulom je sada izuzetno težak zadatak. Prema analitičarima, nijedan kandidat u istoriji Brazila koji je nakon prvog kruga zaostajao za protivnikom nije uspio da nadoknadi razliku i pobijedi u drugom krugu.

Ipak, Lula će pokušati da pridobije neopredijeljene birače, dok će isto učiniti i Bolsonaro. Politička analitičarka Dora Kramer ocijenila je da će upravo nezavisni birači biti ključni za ishod drugog kruga.

Bez obzira na konačan rezultat, prvi krug pokazao je da je bolsonaristička desnica u Brazilu zadržala snažnu političku podršku i postala nezaobilazan faktor u političkom životu zemlje.

Izvor: BBC